Osnovna škola Ivana Mažuranića Vinkovci

Anksioznost se definira kao neugodan osjećaj tjeskobe, straha, napetosti i nesigurnosti, a koji je praćen aktivacijom autonomnog živčanog sustava. Često je izazvana nepoznatim ili neprepoznatljivim uzrocima, premda može biti izazvana i stvarnim ili predvidivim događajima. Ispitna anksioznost je intenzivna anksioznost koja se javlja u situacijama ispitivanja, testiranja ili odgovaranja te tako povećava broj grešaka u zadacima. Sastoji se od zabrinutosti za vlastito postignuće i doživljavanje neuspjeha te emocionalnosti koja obuhvaća uzbuđenje (ubrzano kucanje srca, napetost, nervoza i sl.).

Vjerojatno nema osobe koja tijekom obrazovanja nije doživjela strah od ispitivanja ili testiranja. To je normalna pojava, jer takva anksioznost može pozitivno djelovati na rezultat ispitivanja (usmjerava našu pažnju na pitanja i čini nas uspješnijima). No, kod nekih osoba se javlja vrlo intenzivna anksioznost koja smanjuje učinak odgovaranja ili testiranja te tako negativno djeluje na rezultat. Razlozi zašto se kod nekih učenika javlja intenzivna ispitna anksioznost su razni: učenik može imati negativnu sliku o sebi i svojim sposobnostima, raniji učenikovi neuspjesi u predmetu, spoznaja da se nije dobro pripremio/la za ispit, previše informacija ukoliko uči sve odjednom (kod „kampanjskog“ učenja), strah od reakcije roditelja na lošu ocjenu…

Sve uglavnom počinje od negativnih misli za vrijeme učenja. Učenici počnu misliti: „Što ako opet dobijem jedinicu?“, „Što će mi roditelji reći ako opet dobijem lošu ocjenu?“, „Osramotit ću se pred cijelim razredom ako iz toga dobijem lošu ocjenu.“, „Ne smijem opet dobiti jedinicu!“. Takve misli izazivaju osjećaje straha, uznemirenosti i tjeskobe. Uslijed takvih emocionalnih stanja, pojavljuju se tjelesne reakcije (lupanje srca, znojni dlanovi, crvenilo obraza, napetost mišića, blaga glavobolja…) koje mogu dodatno skrenuti pažnju s učenja ili odgovaranja. Zbog takve izrazite nelagode učenici mogu odustati od daljnjeg učenja, znaju odgađati učenje, zatvoriti se od vanjskog svijeta kada se najavi test ili ispitivanje i slično. Važno je napomenuti da takvim postupcima učenici zapravo samo na trenutak „ugase“ taj strah, ali pravi problem ostaje i dalje – i dalje moraju pisati test i odgovarati. Zato je bitno pravilno se suočiti s problemom prekomjernog straha od ispitivanja i dobro riješiti test.

Što se može napraviti kako bismo smanjili ispitnu anksioznost?

Prije ispita moramo naravno dobro naučiti gradivo. Preporuča se učenje s razumijevanjem (povezivanje naučenog gradiva, ponavljanje, prepričavanje gradiva, provjera gradiva s nekim drugim iz razreda…). Korisno je gradivo podijeliti na manje cjeline i početi učiti na vrijeme, a ne zadnja dva ili tri dana cijelo vrijeme provoditi učeći. Poželjno je isplanirati vrijeme u koje ćete učiti. Pri tome možete maknuti neke stvari koje bi vas mogle zaokupiti i tako omesti učenje ili se možete maknuti na neko mjesto gdje vas neće ništa ili nitko ometati. Osim vremena učenja, potrebno je isplanirati i vrijeme kada ćete se na kratko odmoriti od učenja radeći neku drugu aktivnost. Korisno je nagraditi se svaki dan, ali  nakon uspješno naučenog dijela gradiva. Za vrijeme učenja ne treba razmišljati o prijašnjim loše napisanim ispitima i nekim negativnim iskustvima iz tog predmeta, kao ni o budućim mogućim lošim ishodima test i eventualnim posljedicama. Dan ili dva dana prije ispita koristite isključivo za ponavljanje naučenog gradiva. Neposredno prije ispita ne treba slušati priče drugih učenika, ali je poželjno saznati kako ispit izgleda. Može koristiti i relaksiranje prije ispita, a za to je dovoljno nekoliko pravilnih udisaja i izdisaja. Pokušajte se dobro naspavati noć prije ispita (barem 8 sati).

Za vrijeme ispita normalno je očekivati određenu količinu tjeskobe, no ne brinite, to je nešto što je normalno. Kada počne test (ili ispitivanje) treba misli i brige ostaviti izvan učionice, a skoncentrirati se na sadržaj pitanja, nikako ne na to da nešto ne znamo. Rješavajte jedno po jedno pitanje, a ako je moguće, preskočite ona koja ne znate (ako bude takvih) i ostavite ih za kraj. Mirno dišite i ponavljate kako je u redu da vas je strah i kako u tome niste jedini. Misli poput „Učio/la sam“, „Napisati ću ovo za dobru ocjenu“, „Upravo da i dobijem lošu ocjenu, nije kraj svijeta što ću ju morati ispraviti“ i slične, mogu biti od velike koristi kako biste se smirili. Vodite računa o vremenu koje je preostalo i ne zamarajte se pojedincima koji su prije vas predali test.

Nakon testa ili ispitivanja sagledajte kakvo vam je bilo to iskustvo. Zapamtite (ili zapišite) stvari koje su vam pomogle da se osjećate bolje, upravo ako su to i neke sitnice, jer to gradi put prema uspjehu. Treba zapamtiti i stvari koje vam nisu pomogle. Nagradite se nečim ako ste uspješno prebrodili strah (osobito ako je i ocjena dobra).

Treba znati da je anksioznost poput navike i da je potrebna vježba kako bismo ju savladali.

Brzi savjeti:

1. Postavite si realne ciljeve i očekivanja. Važno je poznavati sebe i svoje mogućnosti, svoje jake i slabe strane, i u skladu s njima realno procijeniti kakav uspjeh iz kojeg predmeta i gradiva možete postići.

2. Dobro se pripremite. Gradivo treba što bolje naučiti i pripremiti se za ispite i odgovaranje.

3. Razmislite čega se zapravo bojite. Što vam se može dogoditi ako ne budete dovoljno znali? Što je najgore što vam se može dogoditi? Morat ćete ponovo učiti…. morat ćete roditeljima opravdavati zašto je tako ispalo? Je li to baš toliko strašno i nepopravljivo?

4. Zamijenite negativne misli pozitivnima. Zastrašujuće misli (,,To je jako teško!'' i sl.) pokušajte zaustaviti tako da mislite o nečemu ohrabrujućem, o nekoj osobi koja vam daje podršku, o nekom mjestu na kojem se osjećate  lijepo i sigurno. Neka to ne bude maštanje unedogled, nego samo kratka pomisao u ,,kriznoj situaciji''

5. Opustite se što više tijekom odgovaranja. Korisna može biti tehnika polaganog dubokog disanja. Ako vas direktan pogled u oči nastavnika prilikom ispitivanja jako zbunjuje i izaziva strah, zagledajte se u jednu točku (iznad njegove glave ili sl.) i odgovarajte. Tada zamislite stranicu u udžbeniku ili bilježnici na kojoj je to gradivo, zamislite crtež, shemu ili sl..